SVEČANO OTVORENJE FESTIVALA
BAROKNA MOREŠKA
KUD MOREŠKA / CULTURAL ARTISTIC SOCIETY MOREŠKA
IVAN JOSIP SKENDER, dirigent / conductor
HRVATSKI BAROKNI ANSAMBL / CROATIAN BAROQUE ENSEMBLE
Violine: Laura Vadjon (koncertni majstor), Tanja Tortić, Helga Korbar, Saša Borčić Reba, Ana Labazan Brajša, Vinka Fabris Stančec, Ivana Žvan Škrtić, Sofi Stambolieva
Viole: Asja Frank, Dagmar Korbar
Violončelo: Dora Kuzmin Maković
Kontrabas: Pavle Kladarin
Oboe: Andreas Helm, Stjepan Nodilo
Trube: Krešimir Fabijanić, Zvonimir Lazar
Fagot: Žarko Perišić
Rogovi: Bruno Grošić, Bruno Laktaš
Čembalo: Pavao Mašić
Udaraljke: Borna Šercar
Teorba i barokna gitara: Izidor Erazem Grafenauer
Barokna moreška
Već je prvi Korčulanski barokni festival dao odličan impuls za restauraciju barokne glazbe uz koju se Moreška na Korčuli izvodila od 17. pa sve do kasnog 19. stoljeća. Muzikološka istraživanja pokazala su da je riječ o glazbi talijanske provenijencije, snažno vezane za venecijanski kulturni krug. Šireći se Europom, viteški ples s mačevima – Moreška – stopio se s već postojećim lokalnim tradicijama, stvarajući osobite oblike i stilske osebujnosti. Najvrjedniji zapisi glazbe korčulanske Moreške nalaze se u tzv. Bogišićevom rukopisu, u arhivi Baltazara Bogišića u Cavtatu. Sačuvane su tri plesne figure iz cijelog ciklusa, i to redom – Sfida, Ruggiero i Spagnoletta. Bogišićevi zapisi bili su osnova za restauraciju glazbe uz koju se korčulanska Moreška izvodila. Uzevši u obzir povijesni odmak u instrumentariju pratećeg glazbenog ansambla te posebno razvoj koreografije, bilo je nužno izvršiti kompozicijske zahvate kako bi se glazba i ples „sastali“. To se osobito tiče plesne figure Sfida čiji je izvorni oblik jedan od najoriginalnijih sačuvanih glazbenih zapisa iz tog razdoblja, i postavlja dublje pitanje o razvoju i porijeklu njene koreografije. U izvedbi u sklopu Korčulanskog baroknog festivala, osim izvorne glazbe, Moreška će se plesati i uz glazbu „posuđenu“ iz pera Monteverdija, Lullyja, Allegrija, Charpentiera i Moureta, te time na osobit način postati još jednom od glazbenih poveznica mediteranske barokne kulture.
Ivan Josip Skender, skladatelj i dirigent